S Marijom u misnom slavlju

Kad je Gospodin za vrijeme Posljednje večere zapovjedio učenicima: “Ovo činite na moju uspomenu!”, naznačio je kakvo bi trebalo biti bogoštovlje njegovih sljedbenika. Obnavljajući uspomenu na ono što je Gospodin Isus činio i učio, na način kako ih je on sam poučio, kršćani su svoje središnje bogoštovlje prozvali euharistija, što pojednostavnjeno znači zahvaljivanje. To je zahvala Bogu za sve što nam je učinio, osobito što nas je stvorio, uskrisio Krista od mrtvih i obećao da će se to isto dogoditi i svima koji po snazi Duha Božjega obredom krsnog pranja postaju jedno s njim. Danas to središnje kršćansko bogoštovlje popularno nazivamo misno slavlje ili, jednostavno, sveta misa. Ovdje nas zanima koje mjesto zauzima Gospodinova majka Marija u tom središnjem kršćanskom bogoštovlju.

 

U misnim anaforama

Marijanski su sadržaji u misnom bogoštovlju veoma važni u prosuđivanju Marijina mjesta i uloge u životu Crkve i putokaz pobožnosti svakom njezinu članu. Svratit ćemo pozornost samo na istaknutije obrasce u kojima se izravno spominje Bogorodica u središnjoj euharistijskoj molitvi, popularno prozvanoj anafora ili kanon. U misalu obnovljenu prema smjernicama Drugoga vatikanskoga sabora, uz drevni Rimski kanon, odobrene su još tri euharistijske molitve. Naknadno su odobrene tri anafore “za mise s djecom” i četiri “za različite potrebe”. Sve su prevedene na hrvatski jezik. K njima treba pribrojiti i dvije “euharistijske molitve pomirenja” na hrvatskom jeziku odobrene za područje BiH. Svratit ćemo pozornost najprije na četiri euharistijske molitve Rimskog misala a potom i na ostale. Obrasce za pojedina liturgijska vremena tijekom godine prikazat ćemo kasnije.

Druga euharistijska molitva, što je svećenici danas najčešće koriste, jeka je drevne Hipolitove (+ oko 215.) anafore u kojoj Marija ima povlašteno mjesto. Već u predslovlju zahvaljujemo Bogu po “ljubljenomu Sinu Isusu Kristu … rođenu od Djevice”. To je temelj štovanja Bogorodice ali i očitovanje vjere u njezinu tijesnu povezanost s Kristom Otkupiteljem. Dio anafore koji obnavlja i proglašava velike Božje zahvate u povijesti spasenja nazivamo anamneza. U anamnezi ove euharistijske molitve, nakon riječi ustanovljenja, molimo Boga da nam udijeli milost kako bismo mogli biti “sudionici vječnoga života s Blaženom Bogorodicom Djevicom Marijom”. Slično je izražena vjera u zajedništvo “s blaženom Djevicom Marijom” u misama za pomirenje i u svim obrascima “za različite potrebe”. Tu se jasno očituje vjera u zajedništvo svetih i jeka molitve prvih kršćana okupljenih oko Marije u iščekivanju Duha Svetoga.

U trećoj i četvrtoj euharistijskoj molitvi ta je prošnja Bogu izričito povezana s Duhom Svetim po kome jedinome možemo postati “vječnim darom i zadobiti baštinu s Blaženom Djevicom Bogorodicom Marijom”. I povezanost s Marijom dar je Duha Svetoga koji nas upućuje u svu istinu i sva otajstva. Zato zahvaljujemo Bogu što nam je poslao Spasitelja “utjelovljena po Duhu Svetom i rođena od Djevice Marije”.

Rimski kanon ili prva euharistijska molitva poprimio je svoj konačan oblik u 5. stoljeću a neki elementi vuku korijen iz apostolskih vremena. U njemu je jako naglašena povezanost s cijelom Crkvom u čemu se Marija spominje na počasnom prvom mjestu: “Častimo uspomenu ponajprije slavne Marije vazda Djevice, Majke Boga i Gospodina našega Isusa Krista.”  To je još više pojačano u vlastitim obrascima za Božić: “U zajedništvu s cijelom Crkvom svetkujemo presveti dan kada Blažena Marija bez povrede djevičanstva ovom svijetu rodi Spasitelja …” 

U misama s djecom …

Tri euharistijske molitve za mise s djecom, nažalost, rijetko se upotrebljavaju i zbog toga vrlo malo poznaju. Spominjanje Bogorodice Marije u tim je anaforama još obilnije i raznolikije od anafora “za odrasle”. Tako već u predslovlju Prve, koje je isprepleteno s tri usklika djece, stoji: “Gospodine, ne slavimo te samo mi … u nebu te bez prestanka slave blažena Djevica Marija, apostoli i sveti.” Druga anafora za djecu moli “da zajedno s blaženom Djevicom Marijom, Majkom Božjom i Majkom našom, veselo slavimo vječni dan u tvom kraljevstvu.” Tako se najmlađi postupno privikavaju na drugovanje s Bogorodicom u molitvi i životu.

Treća anafora za misu s djecom, koja predviđa promjenjive molitve za neke blagdane, ima pet obrazaca u kojima je Marija izričito spomenuta. U prvoj, predviđenoj za božićno vrijeme, svećenik u ime djece moli Boga: “Ti si nam poslao svoga Sina, Isusa Krista. Rodio se od majke Marije i postao nam drugStoga smo radosni”. Osobito je lijepa molitva predviđena za Gospine blagdane: “Ti si skromnu djevicu, Mariju, pozvao da bude majka tvoga Sina Isusa. Ona je tvoj poziv prihvatila s vjerom, rado te poslušala rekavši: ‘Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!’ Bila je čitava života uz svoga Sina, vjerno ga pratila i pomagala. Kad je na križu visio i mnogo trpio, Majka Marija nije ga napustila, nego je uz njega hrabro stajala. Tada joj je Isus, njezin Sin i naš brat, predao sve nas da nam bude majka te jednom zajedno s njom živimo u radosti koja nikad ne prestaje.” To je molitva koju bi i stariji trebali češće koristiti, nad njom razmišljati i nadahnjivati.

 

…i u anaforama istočnih kršćana

Marijino spominjanje u euharistijskim molitvama istočnih kršćana zaslužuje poseban i opširan osvrt. Ovdje, kao primjer, navodimo samo završni zaziv u svakoj prosnoj molitvi,  “ekteniji”, bizantskog obreda: “Spomenimo presvetu, prečistu, preblagoslovljenu, slavnu Vladaricu našu Bogorodicu i vazda Djevicu Mariju, sa svima svetima, te sami sebe i jedni druge i sav svoj život Kristu Bogu predajmo.” Budući da se taj zaziv koristi i u slavljima krštenja i drugih sakramenata, a u časoslovu i u više navrata, uočavamo učestalu i poniznu pobožnost istočnih kršćana prema Bogorodici što je jeka prvih kršćanskih vremena koja odjekuje i danas u zajedničkoj baštini kršćanskog istoka i zapada. Ovdje još samo spomenimo da je najstarije spominjanje časnog naziva Bogorodica u liturgijskom obrascu zasvjedočeno u anafori sv. Bazilija Velikoga.

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Aktivnosti za pastoral zvanja

***********

25. svibnja: Vrgorac - 76. godišnjica mučeničke smrti fra Karla Ćuluma

***********

26. svibnja: Studenci - Obred primanja u OFS

***********

10.-13. lipnja: Ugljane - Proslava sv. Ante

***********

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1741
Ovaj mjesecOvaj mjesec59481
UkupnoUkupno6819701

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 65 

Administrator

franodoljanin@gmail.com