Uvod u svestrano zahvaljivanje

Nakon doživljaja Kristova uzašašća u nebesku slavu, prva je kršćanska zajednica okupljena oko Isusove majke Marije u molitvi iščekivala silazak Duha Svetoga koji će ih upućivati u otajstvo Kristove muke i uskrsnuća i krijepiti na pravom putu u nebesku slavu. Djela apostolska poimence nabrajaju jedanaestoricu apostola i Mariju, majku Isusovu, te neke žene i braću Isusovu (Dj 1,13-14). Upravo ta kratka zabilježba da su prvi kršćani okupljeni u dvorani Posljednje večere oko Isusove majke Marije iščekivali silazak Duha Svetoga, temelj je vjerovanja u Marijinu aktivnu ulogu u Crkvi i u svakoj kršćanskoj liturgiji, putokaz i uzorak pravilna štovanja Majke Božje i zaštita od nezdrave pobožnosti. Tim svjetlom obasjani promatrat ćemo Marijino mjesto i ulogu u službenom bogoslužju i našu povezanost s onom oko koje su se okupljali prvi kršćani kad im je bilo najteže.

Dok aktivno i pomnjivo sudjelujemo u bogoštovlju Crkve s poštovanjem se spominjemo Blažene Djevice koja je najtješnje povezana sa svojim Sinom. Crkva u liturgiji slavi novu Ženu koja je u samom času svoga začeća otkupljena. Slavi majku koja je snagom Duha Svetoga djevičanski rodila; slavi učenicu koja je riječi Učitelja brižno u svom srcu čuvala; slavi Otkupiteljevu družicu koja se, po Božjem naumu, plemenito i potpuno posvetila Sinovu djelu. Sve su te misli sadržane i razrađene u službenim liturgijskim obrascima, osobito u misnim molitvama. Zbog toga ćemo na poseban način pratiti liturgijske obrasce skupljene u “Zbirci misa o Blaženoj Djevici Mariji” što ga je u izvorniku objelodanila Kongregacija za bogoštovlje o Velikoj Gospi 1986. a prijevod na hrvatski jezik odobrili naši biskupi 14. listopada 1987. 

Bogoštovlje i bogoslužje

Da bismo ispravnije shvatili tu Marijinu ulogu u liturgiji, potrebno je ukratko se podsjetiti što je to kršćanska liturgija  i kako razlikovati specifične oblike izražavanja. Najopćenitije rečeno, liturgija je način štovanja Boga i posvećivanja čovjeka. Teolozi u tome rado uočavaju i ističu uzlazni i silazni vid koji se međusobno dodiruju i isprepliću i tek ujedinjeni čine puninu bogoštovlja. U uzlaznom dijelu čovjek hvali i slavi Boga zahvaljujući mu na daru života te prosi pomoć da ne zaluta s puta istine ili da bi ponovno pronašao izgubljenu sreću. Tu smo mi ljudi i naše zauzimanje u prvom planu. U silaznom dijelu bogoslužja Bog očituje svoju brigu i pruža pomoć nama svojim stvorenjima, jer bez njegove pomoći ne možemo uočiti pravi put niti ustrajati na putu dobra.

Budući da “Boga nikada nitko nije vidio” o njemu sigurno znamo samo ono što nam je objavio Krist Gospodin svojim riječima i djelima. U tom objavljivanju Oca Krist nas je poučio i o načinu uspostavljanja veze s njime. To su zamjetljivi simbolični znakovi i znakovite radnje kojima je zagarantirana učinkovitost po Duhu koji nam je kao dar s neba poslao Uskrsli. Duh nas nadahnjuje i upućuje kako treba moliti te osigurava djelotvornost molitve izražene simboličkim liturgijskim radnjama. Ta se djelotvornost sastoji u tome da ti simbolički pothvati stvarno i postignu ono što označavaju.  Krsna voda, na primjer, ostvaruje istinsko pranje i čišćenje čovjekove duše samo po Duhu Božjemu a ne nikako po svojim fizičkim osobinama ili magičnim riječima i kretnjama.

Liturgija shvaćena kao obredno štovanje Boga povlašten je način zahvalnog poštovanja Bogu stvoritelju i to lijepo izražava hrvatski naziv bogoštovlje. Ali to nije jedini način na koji štujemo Boga. Obredno zahvaljivanje i obredne prosne molitve Bogu “koga ne vidimo”, dosežu svoju puninu tek kad se pretoče u djelotvorno čovjekoljublje prema onima “koje vidimo”. To je drugi dio kršćanske liturgije što dobro izriče hrvatski naziv bogoslužje. Boga štujemo kad mu zahvaljujemo na stvoriteljskom i otkupiteljskom daru i kad mu se skromno obraćamo za prosvjetljenje i potporu. Bogu služimo kad pomažemo drugima. To je sadržaj onoga što nazivamo “Caritas”, i to će u konačnici biti jedino mjerilo svrstavanja među blagoslovljene ili odbačene na Posljednjem sudu. 

Marijino mjesto u liturgiji

Uz nezaobilaznu važnost Duha Svetoga u našem bogoštovlju, susrećemo i Bogorodicu Mariju, Zaručnicu Duha Svetoga, koja pristankom na ulogu koju je dobila od Boga igra važnu ulogu u Božjem promislu ostvarivanja pomirenja Boga s čovjekom. Ali ona je od samih početaka i u središtu prve kršćanske zajednice koja se nakon Isusova uskrsnuća “redovito okuplja … jednodušno ustrajna u molitvi zajedno s nekim ženama i Isusovom majkom Marijom” (Dj 1,14) očekujući dolazak obećanog dara s neba.

Zbog toga se i danas u svakom bogoslužju kršćanska zajednica okuplja oko Marije moleći Duha Svetoga da dade snagu i djelotvornost njihovim hvalbenim i prosnim molitvama. Jednom riječju, s Marijom molimo da naše bogoslužje bude istinski susret s Bogom u molitvi i konkretnom življenju. A da bi sudionici bogoslužja, po Marijinoj preporuci stvarno mogli “učiniti sve što im reče” Marijin Sin, potrebna je pomoć Duha Svetoga. Time se bogoslužni sastanak proteže na svakodnevno življenje i nikako ne završava nedjeljnom misom. Marija nam je uzor, poticaj i pomoćnica u svakodnevnom životu kako bismo i mi mogli u molitvi i u srcu reći Bogu: Neka mi bude po riječi tvojoj. I to životom potvrditi.

Zbog toga prigovor da mi kršćani, osobito katolici, štujemo Bogorodicu Mariju kao božanstvo nikako ne stoji. Kolikogod kršćani vjeruju da je Marija zbog toga što je “po anđelovu navještenju primila u srce i u tijelo Božju Riječ i svijetu donijela Život … nadvisuje sve druge stvorove … a u Svetoj Crkvi zauzima poslije Krista najviše i nama najbliže mjesto” (LG 53.54), ipak ona ostaje u društvu stvorenja pred Bogom stvoriteljem i otkupiteljem, jedinom koga štujemo i kome se klanjamo. Zbog toga su marijanske molitve prvenstveno pohvale Bogu koji nam u svome nedokučivu promislu daje Bogorodicu Mariju kao “putokaz nade i utjehe”.

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas132
Ovaj mjesecOvaj mjesec65092
UkupnoUkupno7054823

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 68