Majka i Kraljica Hrvata

13. srpnja: Majka Božja Bistrička

Jubilejska proslava pod motom Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata započela je u Solinu a završila veličanstvenim skupom u Mariji Bistrici 9. rujna 1984. U spomen na to slavlje, hrvatski su biskupi uveli svetkovanje Majke Božje Bistričke za sve biskupije hrvatskog jezičnog područja i to kao svetkovinu u Mariji Bistrici, a kao blagdan u svim drugim crkvama što je 12. XI. 1984. odobrila Kongregacija za bogoštovlje. Odobravajući novi nacionalni liturgijski kalendar Hrvatske biskupske konferencije, Kongregacija za bogoštovlje je 8. veljače 2008. svela ovaj blagdan na rang neobaveznog spomendana za biskupije izvan Zagrebačke. Misni su obrasci objavljeni u “Dodatku Rimskom misalu” str. 14. a odobrila ih je navedena kongregacija 20. VI. 1987. 

Štovanje Majke Božje u Mariji Bistrici povezano je uz njezin crni drveni kip što je početkom 16. st. najprije čašćen u crkvi na Vinskom vrhu, tri kilometra od današnjeg svetišta, a potom – zbog straha od obeščašćenja za turskih provala -  zazidan u staroj župskoj crkvi sv. Petra i Pavla, gdje je ostao četrdesetak godina, da bi opet, 1650. g. bio zazidan iza glavnog oltara. Ponovno je pronađen i izložen štovanju za vrijeme biskupa Martina Borkovića (1597.-1687.), koji je bio glasovit pavlin u Lepoglavi i Remetama i zagrebački biskup od 1668.godine.

Bistričko je svetište proglašeno Hrvatskim nacionalnim svetištem 1715. g. kad je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. U tom je svetištu 1971. g. održan veliki međunarodni Marijanski i Mariološki kongres u organizaciji velikog mariologa fra Karla Balića koji je rekao da bi taj datum trebalo zapisati zlatnim slovima u tisućugodišnju marijansku pobožnost slavenskih naroda. I taj je veličanstveni skup nadmašen veličanstvenim skupom na Nacionalnom euharistijskom kongresu 9. rujna 1984. na kome se okupilo preko 400 tisuća vjernika, 1100 svećenika, 35 biskupa i 5 kardinala.  

Kao uspomena na sve to, ustanovljen je blagdan za sve Hrvate katolike. Uvođenjem toga blagdana hrvatski su biskupi izrazili želju da se u hrvatskoj vjerničkoj svijesti trajno sačuva i produbljuje sjećanje na kršćansku ukorijenjenost i potiče duhovna obnova što će pomoći osobni rast svakoga vjernika i učvršćivati sveukupno narodno jedinstvo što odražavaju i misni obrasci. Za ulaznu pjesmu predloženi su stihovi hrvatskog mučenika p. Petra Perice Rajska Djevo, Kraljice Hrvata. U zbornoj molitvi obraćamo se Bogu koji je kršćanskom narodu dao Mariju za Majku i Kraljicu i molimo ga da nama koji smo iskusili moć njezina majčinskog zagovora svojim primjerom i molitvom trajno vodi Bogu. U svim misnim obrascima odsijeva zahvalnost Bogu za Marijin primjer i zagovor i molba da nas zahvalna euharistijska gozba obdari svakim blagoslovom duše i tijela i dovede na vječnu gozbu u nebesima (popričesna).

Završimo riječima kardinala Kuharića koji je osobito zaslužan za uvođenje ovoga blagdana: U našem povijesnom hodu, u životu hrvatskog naroda stupala je i Majka našega Gospodina. Utkana je u naš duhovni život, u naše srce i u našu povijest. Zato pjesnik o njoj reče:

Dušo, duše Hrvatske,

Isusova Mati,

Zvijezdo naših stradanja

Ne prestani sjati!

 

Pretraži sadržaj

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas652
Ovaj mjesecOvaj mjesec37863
UkupnoUkupno6953197

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 67 

Administrator

franodoljanin@gmail.com