S Marijom uz križ Gospodinov

Promatranje otajstava muke Kristove kroz korizmu u kršćanskoj je liturgiji raspoređeno postupno prema evanđeoskom opisu Isusova puta u Jeruzalem prije svoje muke. Iako u svakom vremenu liturgijske godini Crkva odgaja vjernike pobožnim vježbama duha i tijela, poukom, molitvom, činima pokore i milosrđa (Uredba o lit. g. i kal., br.1),  korizmeno je vrijeme za to privilegirano. Kako korizmeno vrijeme napreduje prema svome cilju, a to je ponazočenje i proslava Krista raspeta, pokopana i uskrsla, liturgija nam sve češće pruža hranu za promatranje spasonosnih otajstava muke Kristove.

U tim opisima i proživljavanjima Kristove muke sve češće se spominje i naglašava i supatništvo Blažene Djevice. To je višestoljetna življena kršćanska predaja sačuvana u mnogim misnim obrascima crkvenih pokrajina i redovničkih zajednica. U Zbirku misa BDM  uvrštena su dva misna obrasca pod naslovom Blažena Djevica Marija uz križ Gospodnji. Oba su, izuzev predslovlja, preuzeta iz Vlastitih slavlja Reda slugu Bl. Dj. Marije (OSM). 

 

Otajstvo muke s Marijom

Predloženi misni obrasci osvjetljuju i produbljuju otajstvo Kristove muke što se na skriven način trajno dovršava u Kristovim udovima što ih pritištu beskrajne nevolje života (Zborna). Očita je jeka i konkretna primjena Apostolovih riječi iz Poslanice Kološanima 1, 24: U svom tijelu nadopunjam ono što nedostaje mukama Kristovim za Tijelo njegovo, za Crkvu. To doslovno ponavlja pričesna pjesme ali je i temelj ostalim idejama misnih obrazaca u kojima se razrađuje uloga Blažene Djevice u otkupljenju ljudskog jer je ona na oltaru križa bila s Kristom prinositeljica (darovna). Marija je u toj svojoj zadaći bila odvažna i vjerna (predsl.).

Zbog toga u zbornoj molitvi molimo Boga koji je htio da umirućem Sinu na križu pomaže prežalosna Majka, da i mi nasljedujemo Bl. Djevicu te ljubavlju i utjehom uvijek pomažemo braći koja trpe

 

Drevne slike i novi primjeri

U oba predložena predslovlja koja su nanovo sastavljena, razrađena je bogata teološka misao o mjestu i ulozi Bl. Djevice u otajstvu Krista i Crkve na temelju svetopisamskih slika u kojima je kršćanska vjera prepoznala Majku Gospodinovu. To su:

-                      Nova Eva na kojoj je ispunjeno proroštvo o spasonosnom zadatku Žene iz Ivanova Otkrivenja 12. Zbog toga predslovlje naglašava da se upravo uz križ Gospodinov Bl. Djevica očituje kao nova Eva: da kao što žena doprinese smrti, tako žena donese i život (predsl.). Ona odvažno stoji uz drvo križa novoga Adama (predsl.). Teološko razmišljanje druge polovice 20. st. i doprinos posljednjih papa produbili su i obogatili kršćansko vjerovanje o Marijinu sudjelovanju u otkupiteljskom djelu Kristovu. Zbog toga je prozvana plemenita drugarica i ponizna službenica (LG 61). Time zadnji crkveni sabor nije donio novi dogmatski nauk nego novi pastoralni poticaj da Mariju doživljavamo kao osobit uzorak za nasljedovanje a ne kao neko udaljeno nebesko biće.

-                      Majka Sionska koja okuplja raspršenu djecu Božju. Sion je brežuljak na kome je David utemeljio grad i zamislio graditi Hram kao vanjski znak Božje prisutnosti među Izabranim narodom. U proročkoj i starozavjetnoj bogoštovnoj književnosti Sion simbolizira mjesto Božjeg prebivališta. Kršćani su u Mariji prepoznali ispunjenje proročkoga navještaja o Božjem prebivalištu među ljudima. Zbog toga predslovlje hvali Boga koji je odlukom svoga promisla odredio da Bl. Dj. … raspršene ljude, sabrane Kristovom smrću, majčinskom prihvati ljubavlju te ispuni otajstvo Majke Sionske.

-                       Ogledalo i uzor  Crkvi koja neprestance promatra odvažnu Djevicu kao uzor zaručnice koja netaknuta uščuva  vjeru zadanu Zaručniku (predsl.). Uzor je tako snažan da ni Crkva neće nikada biti nit ustrašena prijetnjama nit progonima slomljena.

-                       Službenica spasenja koja se, zbog spasenjskog supatništva, s pravom slavi kao ona koja je utvrđena vjerom, ojačana nadom, zapaljena ognjem ljubavi stajala uz križ svoga Sina. Nije štedjela svog života zbog izbavljenja iz nevolja ponižena naroda, što ističe preporučeno čitanje iz Knjige o Juditi 13,1-20. Nije osjetila boli prigodom rađanja svoga Sina, ali podnese preteške muke dok je Bogu ponovno rađala nas (predsl.). Zato je kao vjernici slavimo i kličemo: Sretnih li osjećaja Bl. Dj. Marije koji su bez smrti zaslužili palmu mučeništvo pod križem Gospodnjim (prič. pj.).

Zajedničari Kristovi

Ono što se u Kristovoj muci stvarno dogodilo, sada se u euharistijskom, misnom otajstvu slavi i otajstveno uprisutnjuje. Zbog toga u misnim obrascima molimo da se po žrtvi oltara, kojoj se pridružuje Djevica, unište naši grijesi i otvore nam se vrata nebeska (darovna). Sudjelujući u otajstvu Kristova trpljenja, postajemo dioničari i njegove slavne pobjede. Zbog toga nas bogoslužje poziva na radost jer smo kao zajedničari Kristovih patnja  pozvani da o objavljenju njegove slave možemo radosno klicati. Tu je izvor snage da svoj svagdanji križ možemo strpljivo nositi i upravo preko toga postati dionici Kristova uskrsnuća (poprič.).

Za to nam je potrebno svjetlo vjere i Božja okrepa za koju molimo Boga koji je svome trpećem Sinu pridružio Majku supatnicu svome narodu udijeli da skine starež stečen grijehom, a obuče novinu zasluženom obnovom (zborna). Da bismo to mogli u životu ostvariti, češće molimo ujedinjeni s molitvom Crkve u korizmi:

Nek ovo vrijeme obnovno

Za obraćenje pogodno

I um i srce pripremi

Za skora slavlja vazmena.

 

Pretraži sadržaj

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1431
Ovaj mjesecOvaj mjesec51331
UkupnoUkupno6966665

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 90 

Administrator

franodoljanin@gmail.com