U korizmenom vremenu

Korizma je vrijeme priprave na proslavu najdubljih kršćanskih otajstava spasenja ostvarenih Kristovom smrću i uskrsnućem. Crkva nam preporučuje da ta priprava bude u obilnijem slušanju riječi Božje, intenzivnijoj molitvi i pokorničkim djelima. Osobito se naglašava važnost sakramenta krštenja za one koji se na to pripremaju, ali i za one koji će svoja krsna obećanja samo obnoviti u misi Uskrsnog bdjenja. Te ideje lijepo izražava Prvo korizmeno predslovlje: Ti, Gospodine, nama svojim vjernima dobrostivo daješ da svake godine očišćene duše radosno očekujemo vazmena otajstva. Ti nas potičeš na žarču pobožnost i djelotvornu ljubav, da nas obnavljanjem otajstva novoga života privedeš punini milosti posinovljenja. 

 

Slušati i nasljedovati

U tom duhu Crkva preporučuje vjernicima da u korizmenom vremenu nastoje nasljedovati Krista na križnom putu da bi se osobno pripremili za životnu Kalvariju i dočekali zoru uskrsnuća.

Duh odricanja u korizmi prisutan je i u današnjoj civilizaciji i prakticiraju ga i oni koji o vjerskim motivima razmišljaju malo ili nimalo. Danas su popularniji iscjeliteljski i estetski motivi. Ne odbacujući i te motive, Crkva naglašava da je bit svake pokore, uz društvene posljedice grijeha, izbjegavanje grijeha kao uvrede Bogu. Vježbanje u pokorničkim djelima očvršćujemo volju u borbi protiv zla u nama i oko nas.

Zbog toga Crkva preporučuje da pokora korizmenog vremena treba biti ne samo nutarnja i pojedinačna nego također vanjska i socijalna (SC 110). Na tom korizmenom putu liturgija nam u više navrata predlaže Blaženu Djevicu kao uzornu učenicu koja s vjerom sluša riječ Božju, slijedi Kristove stope do Kalvarije da zajedno s njime umre (usp. 2 Tim 2,11). Pravi će Kristov učenik pomno slušati riječi svoga Učitelja i nastojati ih sačuvati (Lk 8,15).

Zbog toga je u Zbirci misa o BDM na prvo mjesto za korizmeno vrijeme stavljen obrazac pod naslovom: Sveta Marija, učenica Gospodnja. Već u ulaznoj pjesmi ističe se uzor Marije vjernice koja je šutke pohranjivala nebeske riječi i tako postala učenica božanske Riječi. A zborna misna molitva obraća se Bogu koji nam je u Mariji dao uzor učenika što vjerno čuva riječi života. Da bi se to shvatilo i prihvatilo, potrebna je istinska mudrost što je dar Božji koga ne možemo zadobiti vlastitim silama (darovna).

 

Marijin primjer

Predslovlje još jednom ponavlja glavni razlog štovanja svete Bogorodice: … jer je bila dostojna iz čiste utrobe roditi Sina Božjega. Ali ne propušta nadodati da se zasluženo naziva još blaženijom, jer je ostala učenicom utjelovljene Riječi, pomno tražila Božju volju i vjerno je izvršavala. Očita je aluzija na Isusov odgovor nepoznatoj ženi iz Lukina evanđelja i njezin usklik: Blažena utroba koja te nosila i prsi koje si sisao! Isusov odgovor na taj usklik putokaz je svakome Kristovu nasljedovatelju i važna karika u vrednovanju mjesta i uloge njegove majke Marije: Još su blaženiji oni koji slušaju riječ Božju i čuvaju je (Lk 11,27-28). Istu misao zabilježio je evanđelist Matej koji navodi Isusov odgovor onima koji su mu javili da ga traže majka i braća: Tko je majka moja, tko li braća moja? I pruži ruku prema učenicima: Evo – reče -  majke moje i braće moje! Dosita, tko god vrši volju Oca moga koji je na nebesima, taj mi je brat i sestra i majka (Mt 12, 48-49). Na prvi pogled navedene Isusove riječi umanjuju, ili čak poništavaju mjesto i ulogu njegove Majke. Ali to je samo privid. Isus samo stavlja u prvi plan vjeru u Boga i vršenje njegove volje u čemu je vidio svrhu svoga poslanja ali i poslanja drugih. Marija je pohvaljena prvenstveno jer je povjerovala a tek potom jer i rodila Sina Božjega. I upravo nam je takva Marija vjernica uzor.

Tumačeći navedene Matejeve riječi, sv. Augustin piše: Zaista je sveta Marija vršila volju Očevu, i zato je za nju više što je bila učenica Kristova nego što je bila majka Kristova; sretnija je što je bila učenica Kristova nego što je bila majka Kristova (Govor 25,7). I zbog toga se kao logičan zaključak nameće završna popričesna molitva: Daj da slijedimo primjere Blažene Djevice, budemo pravi učenici Kristovi te njegove riječi pomno slušamo i vjerno čuvamo.

 

Evo ti majke!

Uz analizirani misni obrazac o Mariji, učenici Gospodnjoj, za korizmeno vrijeme Zbirka predlaže još četiri misna obrasca koja se mogu  iz opravdana razloga slaviti u korizmeno vrijeme. To su dva obrasca na temu Marija uz križ Gospodnji, “Povjera Blaženoj Djevici Mariji” i “Majka pomirenja”. Svratit ćemo pozornost na dva posljednja obrasca jer se o njima malo govori za razliku od promatranja Marije uz križ Gospodinov.

Evanđelist Ivan bilježi da je Isus umirući na križu učeniku povjerio svoju majku, a majci učenika: Evo ti sina … Evo ti majke! (Iv 19,26-27). Crkva je s posebnom pažnjom prihvatila te riječi kojima je Krist Gospodin predao sve učenike za sinove (Leon XIII), a majku povjerio učenicima da je štuju. Na toj oporuci zasniva se bliska veza ljubavi između Blažene Djevice i vjernih učenika (predslovlje). Po tom smo svi postali posvojena djeca Božja pa molimo Boga da budemo ubrojeni među usvojene sinove i kćeri koje je Isus Krist umirući na križu povjerio Djevici (zborna i popričesna), a  u Ivanu sve svoje učenike Djevici povjerio za sinove i kćeri i izabrao ih za zamjenike svoje ljubavi prema majci (darovna), a oni je primaju kao dragocjenu baštinu Učiteljevu (predsl.).

Liturgija stavlja u Marijina usta Pavlove riječi: Sve podnosim radi izabranih da i oni postignu spasenje, spasenja u Kristu Isusu, zajedno s vječnom slavom(pričesna).

Isus je umirući na križu utemeljio štovanje Blažene Djevice. Otada svi su njegovi učenici Marijina djeca, a ona svim majka. Zbog toga Crkva kliče u časoslovu: Krist je Ivanu, djevcu, na križu povjerio Majku Djevicu (jutarnja, 27.12.). 

 

Majka pomirenja

Krsno otajstvo i pokorničko obilježje korizme doseže svoj vrhunac u pomirenju s Bogom. Taj poziv na pomirenje odzvanja u liturgiji od Pepelnice do kraja korizme. U obrascu mise “Bl. Dj. Marija, Majka pomirenja” poziv na pomirenje zauzima središnje mjesto po riječima sv. Pavla u 1. čitanju: Umjesto Krista zaklinjemo: dajte, pomirite se s Bogom (2 Kor 5,20).

U procesu pomirenja ljudi s Bogom Crkva priznaje službu Blažene Djevice. O tome je Ivan Pavao II. rekao: Blažena je Djevica postala Božjom saveznicom i suradnicom zbog svoga božanskog materinstva u samom djelu pomirenja. To je izražaj vjere Crkve izražene zazivom “Utočište grešnika”.

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Aktivnosti za pastoral zvanja

***********

25. svibnja: Vrgorac - 76. godišnjica mučeničke smrti fra Karla Ćuluma

***********

26. svibnja: Studenci - Obred primanja u OFS

***********

10.-13. lipnja: Ugljane - Proslava sv. Ante

***********

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1801
Ovaj mjesecOvaj mjesec59541
UkupnoUkupno6819761

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 85 

Administrator

franodoljanin@gmail.com