U božićnom vremenu

Otajstvo utjelovljenja Sina Božjega i očitovanje toga otajstva rođenjem od Djevice u Betlehemu zauzelo je važno mjesto u kršćanskom bogoštovlju i u formiranju liturgijske godine. U božićnom vremenu liturgijske godine slavimo otajstva Isusova djetinjstva i prve objave ljudima. Otajstvo spašavanja ljudi očitovano u punini vremena kad je Bog poslao svoga Sina rođena od žene … da mi primimo posinjenje (Gal 4,4-5) nastavlja se u Crkvi u kojoj vjernici ujedinjeni s Kristom proslavljenim kao svojom Glavom te u zajednici sa svim njegovim svecima štuju i uspomenu slavne vazda Djevice Marije, Majke Boga i Gospodina našega Isusa Krista (Rimski kanon).

Uz Gospodnje blagdane božićnog vremena Svetkovina svete Bogorodice značajno obilježava to vrijeme liturgijske godine. Uz tu izričito marijanski obilježenu svetkovinu i svi drugi dani božićnog vremena nose i marijansko obilježje. Osobito se to može reći za dva božićna blagdana izvan božićnog kruga koja su sve donedavno nosila marijanski naslov: Prikazanje Gospodinovo (2. II.) i Blagovijest (25.III.). Pridodamo li k tome i blagdan Svete obitelji što se slavi u nedjelju u osmini Božića ili 30. prosinca, postaje nam jasna i količinska prisutnost svete Bogorodice u liturgiji božićnog vremena.

 

Čudesno i neizrecivo otajstvo

 

Zbog svega navedenoga, u Zbirku misa o Bl. Dj. Mariji uvršteno je čak šest misnih obrazaca za božićno vrijeme s glavnim temama: Bogorodica, Majka Spasiteljeva, Marija u bogojavljenju, Marija u prikazanju, Marija iz Nazareta, Marija od Kane. U uvodnim napomenama za navedene misne obrasce ističe se razlog tom “obilju”: Blažena je Djevica, po Božjem naumu, čudesno sudjelovala u otajstvima Spasiteljeva djetinjstva i objave kad je na djevičanski način rodila Sina, pokazala ga pastirima i mudracima, u Hramu ga predstavila i Bogu prikazala; kad je kao prognanica išla u Egipat, tražila izgubljenog dječaka, s njim i zaručnikom Josipom vodila svet i radom ispunjen život; kad je napokon na svadbi za zaručnika molila Sina, koji učini početak znakova i objavi svoju slavu.

Tu je naglašena Marijina uloga u Božjoj ekonomiji spasenja u kojoj je ona sudjelovala slobodnom vjerom i poslušnošću… i postala uzrok spasenja i sebi i ljudskom rodu (Irenej). Obrasci tih misa mogu se koristiti u sve dane osim onih koji su zapisani u broju 1 – 6 Tablice liturgijskih dana (Preth. nap. 31). Konkretno, to znači da se obrasci misa predloženih u Zbirci za božićno vrijeme, mogu koristiti svaki dan osim: Božića, Sv. Obitelji, Svetk. Bogorodice, 2. nedj. po Božiću, Bogojavljenje, i na blagdan Krštenja Gospodinova. To se prvenstveno odnosi na marijanska svetišta i hodočasnike, ali se može primijeniti i na sve manje skupine i pojedince koji žele obilnije prakticirati i promicati marijansku pobožnost. Treba voditi računa da svetopisamska čitanja na tim misnim slavljima slijede redoviti raspored i uzimaju se iz lekcionara božićnog vremena predviđena za taj dan.

 

Teološka utemeljenost

 

U bitno trinitarnoj strukturi božićnog bogoslužja Marijina osoba stoji na počasnom mjestu. Očituje nam se kao već ostvareno obećanje i poziv Crkvi da i ona uđe u to obećano otajstvo. Narod Božji, narod novoga saveza u Kristu, vidi u Mariji savršeno ostvarenje spašena čovječanstva. U njoj su na djelu sve tri božanske osobe. Bog Otac po Duhu ostvaruje u Mariji preduvjete da bi ona mogla prihvatiti Božji plan i postati mjesto prebivanja Riječi Božje među ljudima. Zbog toga je, s pravom, nazivamo Kuća Božja i  Vrata nebeska.

Snagom veličanstvena božansko-ljudskog djelovanja Marija nam u neizmjernoj ljubavi dariva Krista Spasitelja i time svakom vjerniku postaje savršen uzor sudjelovanja u djelu otkupljenja što ga Presveto Trojstvo priprema i ostvaruje. Ono što je Krist učinio jednom zauvijek (Heb 7,27), to mi vjernici snagom Duha Svetoga otajstveno obnavljamo svaki put na misnoj žrtvi. U božićnom vremenu euharistijsko, misno otajstvo obnavlja događaj utjelovljenja vječne Božje Riječi, promatra Blaženu Djevicu koja je Krista začela najprije dušom pa tek onda utrobom (Augustin; 2. zborna molitva na misi Sv. Bogorodice), ističe njezin trajan zagovor i sve nas potiče da otajstvo što ga u pričesti primamo riječima ispovijedamo i životom očitujemo (Popr.).

 

Primjer iz Nazareta

 

Skrovit život što ga je Isus vodio zajedno s Marijom i Josipom u selu Nazaret prije njegova javnog djelovanja, poseban je odsjek otajstva spasenja ali i rječit uzor vjerničkog ponašanja. U nazaretskom domu Isus je proveo većinu svoga ovozemaljskog života poslušan Mariji i Josipu (Lk 2,5). Mi to danas u liturgiji na osobit način obnavljamo na blagdan Svete obitelji Isusa, Marije i Josipa. Neke kršćanske zajednice to otajstvo slave pod naslovom Sveta Marija iz Nazareta. U misnim je obrascima, uz otajstvo utjelovljenja Riječi Božje i čudesno rođenje, istaknuto sveto drugovanje Majke i Sina. To je osobito naglašeno u predslovlju za ovo misno slavlje: U Nazaretu ona s vjerom prima Gabrielovo navještenje, i Sina tvoga, u vječnosti rođena, rađa nama u vremenu kao Spasitelja i brata. Ondje ona, u prisnom zajedništvu sa Sinom, gaji početke Crkve i nama predaje predivan uzor života. Ondje blažena Majka postaje učenica Sinu, prima prvine blagovijesti, u srcu ih čuva i u duhu o njima razmišlja. Ondje prečista Djevica, udružena s pravednim Josipom vezom bliske i djevičanske ljubavi, tebe hvali pjesmama, tebi se klanja u šutnji, tebe hvali životom i slavi radom.

 

Zagovornica u Kani

 

Evanđeoski opis svadbe u Kani galilejskoj (Iv 2,1-12) predstavlja važan događaj Gospodinova objavljenja. U liturgiji je to središnja tema na Bogojavljenje i u 2. nedj. kroz godinu C kad Crkva pozorno slavi početak čudesa. U tom je objavljenju Gospodinovu Marija aktivno sudjelovala, pa u pričesnoj pjesmi misnog obrasca Bl. Dj. Marije od Kane liturgija zanosno kliče: Blažena si, Djevo Marijo: po tebi Sin tvoj učini početak čudesa, po tebi Zaručnik pripravi Zaručnici novo vino, po tebi učenici povjerovaše u Učitelja.

Zbog toga liturgija u predslovlju mise veliča Mariju koja u brizi za zaručnike moli Sina i slugama zapovijeda da izvrše njegove zapovijedi: rumene se posude s vodom, vesele se gosti i u daljini se nazire ona svadbena gozba što je svaki dan Krist sprema Crkvi. Marija nastavlja zagovorničku službu pa kao što je u Kani zagovarala zaručnike i učenike, sada u kraljevskoj slavi u nebu zagovara za cijelu Crkvu. Brižna za potrebe ljudi moli Sina da im pomogne, a ljudima preporučuje da čine ono što je njezin Sin u evanđelju učio da treba činiti (zborna).

 

 

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas236
Ovaj mjesecOvaj mjesec40591
UkupnoUkupno6955925

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 81 

Administrator

franodoljanin@gmail.com