Marija, Vrata nebeska

 

U “Zbirci misa o Blaženoj Djevici Mariji” kao posljednji misni obrazac za liturgijsko vrijeme “kroz godinu” ponuđen je obrazac pod naslovom “Blažena Djevica Marija, vrata nebeska”. U obrazloženju uz navedeni obrazac stoji da se time slavi Majka Kristova koja dobrostivo prati Božji narod što putuje prema nebeskoj domovini. Time je jasno istaknuto eshatološko obilježje Božjega naroda na putu prema vječnoj domovini i Marijina uloga u tome. A to je odjek ideja razrađenih u dogmatskoj konstituciji Drugoga vatikanskog sabora Lumen Gentium, osobito u br. 6, gdje se među pralikovima, slikama, Crkve navodi da se Crkva naziva i nebeskim Jeruzalemom i našom majkom. Konkretna Crkva nastavlja svoje putovanje između progona svijeta i Božje utjehe (Augustin) navješćujući muku i smrt Gospodinovu dok on ne dođe na koncu vremena. A to se upravo događa u liturgijskom slavlju.

Ideje razrađene u ovom misnom obrascu svojim sadržajem i ponuđenim poticajima sasvim lijepo pristaju uz bogoslužje prvog dijela došašća zbog njegove usmjerenosti prema Kristovu dolasku na koncu vremena.

 

Učiniti dostupnim Kristovo djelo

Crkva kao otajstvo spasenja i jedinstva ljudskoga roda ima zadaću otkrivati i učiniti dostupnim Kristovo spasiteljsko djelo. A upravo to eshatološko obilježje najprimjerenije je euharistijskom slavlju gdje skup vjernika upire pogled u novi Jeruzalem … i sluša svoga Gospodina koji govori s nebeskog prijestolja: Evo sve činim novo! (Otk 21,1-5). Na euharistijskom skupu Kristova se Crkva doživljava kao Božji narod na putu (Ecclesia peregrinans), narod što nema trajna prebivališta ovdje na zemlji nego samo privremeni boravak.

To je naše duhovno inozemstvo. Ideju je najjasnije razradio sv. Pavao u Drugoj poslanici Korinćanima, osobito u 5. poglavlju gdje često upotrebljava glagole: otputovati, otići u inozemstvo, boraviti u tuđini. Ali i suprotno tome: vratiti se u domovinu, imati domovinu, biti udomljen. Potkraj života Pavao je još izravniji pa iz zatvora piše: Naša je domovina na nebesima, odakle iščekujemo Spasitelja, Gospodina našega Isusa Krista (Fil 3,20). 

 

Na Mariji se to već ispunilo

Konačan rasplet ljudske i kozmičke stvarnosti, ili eshatologija, teolozi opisuju s dva izraza što obilježavaju istu stvarnost: već jest i još nije. I, što je zanimljivo i veoma važno, to se dvoje istovremeno prožima i ostvaruje. To konkretno znači da se drama posljednjih vremena već dogodila i, istovremeno, još se nije u potpunosti ostvarila. Dozovemo li u pamet događaj Kristova utjelovljenja i uskrsnuća, postaje nam jasno da se rasplet “već dogodio”. Ali, prisjetimo li se da će se punina Kristova otajstva ostvariti tek kad mu se priključi i posljednji vjernik koji postaje jedno s njime po krsnom otajstvu, postaje jasno da se eshatologija “još nije” dogodila.

U tom kontekstu, lik bezgrešne i proslavljene Djevice, bez ljage i bore, očituje se kao već ostvareno stanje buduće Crkve, Kristove zaručnice. Zbog toga obrasci ove mise ističu da vjernici radosno ulaze u dom Gospodnji gdje će njezino ime zauvijek ispovijedati (pripj. ps). A da bi to mogli ostvariti, vjernicima je zapovjeđeno da marljivo bdiju i sa zapaljenim svjetiljkama idu ususret Zaručniku. Jedino će tako zaslužiti da budu pušteni kroz otvorena vrata na vječnu gozbu, kao što ističe ponuđeni evanđeoski odlomak Mt 25, 1-13.

 

Krist, vrata spasenja

Kao što to Crkva čini u svakom bogoslužju, tako i u ovim misnim obrascima, Crkva prije svega slavi Krista Gospodina koga je dobri Otac postavio za vrata spasenja i života (zborna). Isus je sam za sebe ustvrdio da je on vrata kroz koja se ulazi u njegov ovčinjak. Predslovlje ga slavi kao otvorena vrata oproštenja i vrelo nepresušne milosti.

Isus je ušao u svijet preko Marije, koja tim činom i sama postaje “vrata nebeska” i preslavna vrata života (darovna). Slikom i prispodobom “vrata” sveti su oci i pisci često oslikavali Blaženu Djevicu. Osobito su koristili navedenu prispodobu da rasvijetle ulogu “nove Eve”, istaknu Marijino djevičansko materinstvo i ponizni zagovor vjernika.

Marija je, dakle, nova, nevina Eva, koja oholost prve žene pobjeđuje poniznošću, nevjeru vjerom, otvarajući ono što je Eva zatvorila svojim neposluhom (predsl.). Zbog toga u alelujskom retku kličemo: Po tebi su, Djevo Marijo, otvorena rajska vrata, što ih Eva zatvori.

Marija je i djevičanska majka Kristova i po tome preslavna vrata života iz kojih se rodio spas svijeta, Isus Krist, naš Gospodin (darovna). Bogorodicu pozdravljamo jer je trudna Riječju postala vrata raja. Dok svijetu vraća Boga, nama otvara nebo (ulazna).

Kao i u drugim novostvorenim obrascima, tako je i u ovome najjasnija i najdotjeranija teološka misao izražena u predslovlju. Uz već spomenute primjere, istaknimo smjerni glas zagovora za grešnike koje poziva na obraćenje svome Sinu. Okrijepljeni vjerom u Marijin zagovor upravljamo molitvu Bogu da na nas, po Blaženoj Djevici Mariji … siđu darovi nebeske milosti i otvore nam se sretna vrata neba (popričesna).

Sve navedene ideje vodilje u predloženom misnom obrascu nose eshatološko obilježje prikladno adventskom vremenu liturgijske godine. Kristovo utjelovljenje i uskrsnuće te Marijino uznesenje u nebesku slavu predstavlja već ostvarenu eshatologiju. Ali, da bi Kristovo otajstvo bilo potpuno, da bi se ostvarilo ono što sv. Augustin naziva “Christus totus”, to se treba ispuniti na svakome koji sluša i čini ono što rekne Marijin Sin. To je aktivna eshatologija kojoj je potpuno strano pasivno promatranje događaja u nama i oko nas. Na to nas je snažno upozorio Drugi vatikanski sabor: Iščekivanje nove zemlje nipošto ne smije oslabiti, nego dapače razbuditi u nama brigu za izgradnjom ove zemlje gdje raste ono Tijelo nove ljudske obitelji, koje već može pružiti neku sliku novoga svijeta.  Jer vrednote ljudskoga dostojanstva, bratskog zajedništva i slobode što ih budemo na zemlji razmnožili, opet ćemo poslije naći očišćene od svake ljage i preobražene  (GS 39). Zato molimo da nam se po Mariji, otvore vrata nebeska.

 

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1166
Ovaj mjesecOvaj mjesec52356
UkupnoUkupno6812576

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 55 

Administrator

franodoljanin@gmail.com