Kraljica svega stvorenoga

U bogoštovlju i pobožnosti kršćani oslovljavaju Bogorodicu Mariju različitim naslovima koji odražavaju raznolike oblike i sadržaje kršćanske vjere. Ti su naslovi tijesno povezani uz osobu i spasenjsko djelo Isusa Krista, njezina sina i našega Otkupitelja. Misni obrazac, 29. po redu u “Zbirci misa BDM”, pod naslovom “Blažena Djevica Marija, Kraljica svega stvorenoga” identičan je s obrascem Rimskom misalu na spomendan 22. kolovoza. Jedino je vlastito predslovlje u kome je razrađena molitva predviđena za obred krunjenja slike Blažene Djevice Marije. 

Neobično kraljevanje

Naslovom i sadržajem misnih obrazaca, očituje je usporednost spomendana Marije kraljice sa svetkovinom Krista Kralja svega stvorenoga, što se slavi na zadnju nedjelju liturgijske godine. Spomendan Marije kraljice u liturgijski je kalendar uveo papa Pio XII. 1955. g. i odredio da se slavi 31. svibnja. Kod obnove kalendara 1969. premješten je na 22. kolovoza, na osminu svetkovine Uznesenja Marijina, čime je naglašena povezanost Marijina kraljevskog dostojanstva s njezinim slavnim uznesenjem u nebesku slavu. Tako je u liturgiju pretočeno učenje Drugoga vatikanskog sabora koji je u dogmatskoj konstituciji o Crkvi naglasio: Bezgrešna je Djevica…ispunivši tok ovozemaljskog života … uzvišena kao kraljica svih stvari, da se potpunije uskladi sa svojim Sinom (LG 59).

Sam naslov “kralj” i “kraljevanje” u svakodnevnom govoru današnjih ljudi i asocijacije koje iz toga proizlaze, nije jednoznačan niti u potpunosti shvatljiv onako kako je to bilo kod uspostave liturgijskog spomendana. A možda nikada i nije bio lako shvatljiv i prihvatljiv. Već je naš Gospodin trebao tumačiti Pilatu kakav je on kralj. Kako su kraljevi i kraljice u novije vrijeme skoro iščezli sa scene, to je tumačenje postalo još aktualnije i izazovnije. Danas je lakše predstaviti i vjernički prihvatiti Krista kralja čije kraljevstvo nije od ovoga svijeta(Iv 18,36). A kakav je Kralj, takva je i njegova majka Marija uzvišena kraljica svih stvari.

A da ni Marijino kraljevanje nije od ovoga svijeta, očituju nam i misni obrasci što ih ovdje predstavljamo. Njezina kraljevska vlast ne pripada redu naravi nego milosti. Misni tekstovi predstavljaju Marijino kraljevsko dostojanstvo ističući posebno: poniznost, majčinsku skrb, smjeran zagovor i znak buduće slave Crkve. Sve sama suprotnost zemaljskom kraljevanju i častima s time povezanim. Očito se takvo dostojanstvo ne mjeri zemaljskim mjerilima. Sv. je Bernard naglašavao da je Krist uvijek plemenit pobjednik … koji pobjeđuje drvetom a ne željezom, križem a ne mačem. To je i središnja molba u darovnoj misnoj molitvi: Daj da nam priteče u pomoć Isus Krist, koji je postao čovjek i sama sebe na križu prinio kao neokaljan prinos. 

 

Tko se ponizi bit će uzvišen

Zbog toga se i Marijino kraljevsko dostojanstvo predstavlja najprije poniznošću prema Isusovoj preporuci: Tko hoće biti najveći neka bude sluga svima. To je zaista oznaka kraljevstva koje nije od ovoga svijeta. Marija je postala slavna kraljica na nebesima zbog toga jer je na zemlji bila ponizna službenica savršeno ispunjavajući evanđeosko pravilo: Tko se ponizi, bit će uzvišen (Lk 14,11). Zbog toga misno predslovlje slavi Boga koji nam je pokazao put u Kristu Isusu, koji se sve do smrti ponizio da bi ga, upravo zbog toga poniženja, slavom i čašću okrunjena smjestio sebi s desne kao Kralja kraljeva.

Isti je put prošla i Blažena Marija. U navedenom predslovlju veličamo Boga koji je Blaženu Djevicu, svoju poniznu službenicu, koja je strpljivo podnijela sramotu Sinova križa, nad korove anđeoske uzvisio te ondje s njime slavna kraljuje.

To je putokaz nama koji se dičimo kršćanskim imenom. Drugi vatikanski sabor razglaba u čemu se sastoji sudjelovanje u Kristovoj kraljevskoj službi na što smo pozvani po otajstvu krštenja. I to svi kršteni, a na poseban način vjernici laici kojima je vlastito da traže kraljevstvo Božje baveći se vremenitim stvarima i uređujući ih po Božju. Žive u svijetu, to jest u svim i pojedinim dužnostima i poslovima svijeta i u redovitim prilikama obiteljskog i društvenog života… Na njih na osobit način spada da sve vremenite stvari tako rasvijetle i urede da se uvijek vrše po Kristu i da rastu i budu na slavu Stvoritelja i Otkupitelja (LG 31).

 

Majčinska skrb

Druga je vrlina Marijina kraljevanja u redu milosti majčinska skrb. Marijina je uloga u povijesti spasenja tijesno povezana sa službom roditeljice mesijanskog kralja koji sjedi na prijestolju Davidovu i nad njegovim kraljevstvom…On će kraljevati nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja. (Usp. Iz 9,6 i Lk 1,26-38). Te misli su osobito istaknute u predloženim svetopisamskim čitanjima iz Izaije proroka i evanđelja sv. Luke.

Po Božjoj volji Marija je postala i majka svih vjernika što je neprekinuta predaja kršćana od Golgote kad je, preko Ivana, svima predana za majku do otajstvenog rađanja po sakramentu krštavanja i ucjepljivanja u otajstveno tijelo Krista Gospodina. Tu vjeru ispovijeda i središnja, zborna molitva ove mise kad Crkva svečano priznaje: Bože, ti si Mariju, majku svoga Sina, nama dao za majku i kraljicu

 

Znak buduće slave

 U misnom predslovlju na svetkovinu Velike Gospe, uz koju se idejno i vremenski povezuje i spomendan Marije kraljice, ispovijedamo da je Bogorodica Marija početak i slika konačnog savršenstva Crkve i putokaz nade i utjehe putničkom narodu. Tako je Marija postala tip buduće proslavljene Crkve. Jer, što je u njoj, najistaknutijem udu učinjeno, dogodit će se u svim udovima mističnoga Tijela. Zbog toga mi putujući članovi Crkve Božje s pravom tražimo zagovor Blažene Djevice, da bismo kao udovi mističnog Tijela Kristova postigli nebesku proslavu djece Božje (zborna).

Buduća da konačna nebeska proslava započinje već ovdje na zemlji, dužni smo se zauzimati za vrednote kao što su ljudski napredak, čovjekovo dostojanstvo, bratsko zajedništvo među ljudima i sloboda. S pravom nas II. vat. sabor upozorava da iščekivanje nove zemlje nipošto ne smije oslabiti, nego dapače razbuditi u nama brigu za izgradnjom ove zemlje gdje raste ono Tijelo nove ljudske obitelji koje već pruža neku sliku budućega svijeta (GS 39). 

 

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas40
Ovaj mjesecOvaj mjesec53541
UkupnoUkupno6813761

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 49 

Administrator

franodoljanin@gmail.com