Gospa Karmelska

16. srpnja

Brdo Karmel u Palestini proteže se u dužinu od 25 km  uz Sredozemno more iznad lučkoga grada Haife. Njegovi vrhunci su izazov okolnim stanovnicima i slučajnim prolaznicima u svim poznatim kulturama. Pitagora, u 6. st. prije Krista, uspinje se na vrhunac Karmela da bude bliže onome koji misli na više stvari. Polovicom 1. st. rimski car Vespanzijan tu prinosi žrtve bogovima za uspjeh ratnih pohoda. Povjesničari Tacit i Svetonije spominju svetište na Karmelu.

Ipak, Karmel je najpoznatiji po starozavjetnom proroku Iliji koji je, uz “Ilijino vrelo”, u samoći jedne pećine koja je sačuvana do danas, provodio samotnjački život u molitvi i strogoj pokori, daleko od svakodnevne buke i strke rodnoga grada Tišbe koji je bio u plodnoj dolini rijeke Jordan. Tako pripremljen mogao je uspješno okončati sukob s 450 krivobožačkih proroka (1 Kr 18). Zbog toga se Ilija priziva za pomoć u nevolji (Mk 15,35s, Mt 27,47) i postavlja za uzor postojane molitve: Ilija – smrtnik kao i mi – vruće je molio da ne bude kiše, i nije pala na zemlju za tri godine i šest mjeseci. Zatim je ponovno molio, pa je nebo dalo kišu, i zemlja je donijela svoj rod  (Jak 5,17-18). Ilija je spoj Staroga i Novoga zavjeta i znak posljednjih vremena.

Lik Ilije Proroka i brdo Karmel bili su izazov i prvim kršćanima koji su od samih početaka prisutni u mjestima oko Karmela, a oko 500. g. i na njegovu vrhuncu. Početkom 13. st. na tom je mjestu živjelo pustinjačkim životom nekoliko križara po uputama jeruzalemskog patrijarhe sv. Alberta. Prema predaji, sv. Šimun Stock (+ 1265. u Bordeau) je imao viđenje Majke Božje koja mu je preporučila da nosi škapular kao trajan znak prisutnosti Božje i odanosti Kristu Isusu i da će po tome biti sačuvan od nagle i nepripravne smrti. Članovi karmelićanskog reda sami sebe nazivaju braćom i sestrama naše Gospe od gore Karmela i kao osobitu karizmu gaje povezanost kontemplativne molitve i akcije.

Blagdan Gospe Karmelske odobrio je papa Benedikt XIII. 1726. g. a u najnovijem općem kalendaru ima stupanj neobavezna spomendana.

U zbornoj molitvi, što je jedina vlastitost ovoga marijanskog spomendana, istaknut je zagovor Blažene Djevice pod čijim okriljem želimo stići do vrhunca a to je Krist Gospodin. Nadahnuće molitvi je u usponu na brdo Karmel što je simboličko obilježje karmelićanska duhovnosti pod vodstvom sv. Ivana od Križaj. Izričito se spominje i okrilje blažene Djevice u kome se zrcali praktičnost sv. Šimuna Štocka koji je vješto spajao duboku kontemplativnost i životnu aktivnost u duhu Benediktova gesla Ora et labora = Moli i radi.  

Primjer i nadahnuće Ilije Proroka i Bogorodice Marije i danas je aktualan jer promiče štovanje pravoga Boga i odbacivanje praznovjerja te stjecanje iskustva Boga kroz molitvu i pokoru. Bogorodica Marija koja je pohranjivala Božje riječi u svom srcu i trajno o njima razmišljala, okuplja apostole na molitvu ali i preko Kane Galilejske trajno preporučuje: Učinite sve što vam reče moj Sin!

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1446
Ovaj mjesecOvaj mjesec51346
UkupnoUkupno6966680

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 57 

Administrator

franodoljanin@gmail.com