Kraljica apostola

Lukina zabilježba u Djelima apostolskim (1,14) da su nakon Isusova uzašašća u nebesku slavu svi apostoli bili jednodušno postojani u molitvi sa ženama i Marijom, majkom Isusovom, i braćom njegovom svjedoči da je Marija aktivno sudjelovala u životu prve apostolske zajednice i prije silaska Duha Svetoga koji je i sišao na njih dok su svi bili zajedno na istom mjestu. Zbog tako važne uloge, kršćani su Mariju od samih početaka nazivali počasnim imenima među kojima je veoma drevan naziv kraljica. Taj naslov susrećemo u dokumentima 4. st. a možemo, s pravom, pretpostaviti da se koristio puno ranije.

Naslov kraljica i atributi povezani s tim drevnim nazivom progresivno su ušli u kršćansku pobožnost kako u pučku, tako i u službenu liturgijsku. Dovoljno je samo prisjetiti se marijanskih himana Zdravo Kraljice, Kraljice neba, Zdravo Kraljice nebeska i mnogih ikonografskih kraljevskih atributa Marijine proslave, kao što su kruna, tron i žezlo. Zbog toga Pio XII. 1954. g. kod uspostave liturgijskog blagdana Marije Kraljice ispravno naglašava da se ne radi o novoj istini. Radi se samo o produžetku Marijine uloge u poslanju Isusovih učenika u svjedočenju veselog navješćivanja uskrsne pobjede života nad smrću u svakom vremenskom razdoblju. 

 

Počast ili služba

Kraljevska služba, a s njom i pripadajuće nazivlje, danas su rijetkost i svedeni su samo na počasnu ulogu. S time je tijesno povezano i sve češće napuštanje kraljevskih naziva i atributa u pobožnosti i u službenom bogoštovlju s obrazloženjem da taj naslov pripada minulim vremenima s određenim političkim prizvukom što izaziva negativne asocijacije. Pobornici takva stava opravdavaju svoja stajališta da se na temelju takva nazivlja stvara i promiče teološka podloga za marijansku pobožnost koja skoro isključivo ističe Marijinu veličinu, slavu i povlastice potiskujući u drugi plan evanđeoski duh ponizna marijanskog služenja.

Time se, malo prenapuhano, do isključivosti suprotstavlja razmišljanje o Mariji u sjaju nebeske slave u blizini prijestolja Svevišnjega s njezinim mukotrpnim hodom u vjeri ponizne službenice, majke Isusove i majke njegovih vjernika što je puno bliže, shvatljivije i prihvatljivije današnjem mentalitetu. Ne niječući važnost navedenih poteškoća, suvremena teologija ne odbacuje u potpunosti navedeno nazivlje jer ono ima biblijsko utemeljenje a nesuglasice i nerazumijevanja se ne rješavaju jednostavnim odbacivanjem nego prikladnim katehetskim poukama o bogatoj svetopisamskoj i otačkoj predaji.

Budući da suvremena teologija često koristi naziv “kralj” za Krista Gospodina, sasvim je normalno da se naziv “kraljica” rabi i za njegovu majku i drugaricu. Naravno, prvenstveno pod vidom uzora ponizna služenja a tek potom pod vidom veličanja i nebeske proslave. 

 

Privlači primjerom, grijeh ljubavlju

Primjer Marijine prisutnosti među apostolima za vrijeme ustrajne molitve prije poslanja za širenje vesele vijesti često je u povijesti kršćanstva bio izvor nadahnuća mnogim redovničkim ustanovama i društvima apostolskog života da Mariju uzmu za uzor i zagovornicu svoga apostolskog života djelovanja. Među navedenima se ističu: Družba katoličkog apostolata, što ju je osnovao sv. Vinko Pallotti (+1850.); Papinski institut za vanjske misije, što ga je ustanovio Angelo Ramazzotti (+1861.); Društvo sv. Pavla apostola i druge ustanove što ih je utemeljio sluga Božji Jakov Alberion (+1971.). Zbog toga je u “Zbirku misa BDM” uvršten i obrazac mise pod naslovom “Bl. Dj. Marija, Kraljica apostola” i uvršten u skupinu marijanskih obrazaca prikladnih za vazmeno vrijeme.

Svi su navedeni utemeljitelji i njihovi sljedbenici ispravno uočili važnost Marijina primjera i majčinskog zagovora za uspjeh misijskog djelovanja. Važnost jednodušnosti i postojanosti u molitvi, što je obilježavalo apostole okupljene oko Isusove majke Marije, nenadomjestiva je podloga uspjeha misionarskog djelovanja. Plodonosna uspješnost Kristova naviještanja ne zavisi toliko o onima koji siju ili zalijevaju, nego o Onome koji daje da raste. Uz osobnu molitvu vjerovjesnika za uspjeh su važni i drugi koji se mole i žrtvuju za tu nakanu. 

Toga je bio duboko svjestan Apostol naroda sv. Pavao koji preklinje Kološane: U molitvi budite ustrajni, bdijte u njoj u zahvaljivanju! Molite ujedno i za nas da nam Bog otvori vrata riječi te propovijedamo otajstvo Kristovo … da ga očitujem propovijedanjem kako treba. Zbog toga je i sv. Terezija od Djeteta Isusa proglašena zaštitnicom misija iako nikada u životu nije otišla dalje od samostanskih zidina. Njezine molitve i žrtve bile su vrjednije od mnoštva izgovorenih riječi u propovijedanjima. U tom ozračju predslovlje ovdje razmatrana misnog obrasca ističe da i sada Bl. Djevica vjesnike evanđelja privlači primjerom, grije ljubavlju i pomaže neprestanom molitvom. To je ista Marija koja je pretekla apostole u naviještanju Krista (predsl.). Zbog toga je zaslužila tako častan naslov kraljice apostola. 

 

Raste brojem, odsijeva krepostima

Svrha je svega misionarskog rada ispunjavanje Isusove zapovijedi da njegovi učenici idu po svem svijetu i navijeste svim ljudima veselu vijest spasenja i otkupljenja svima koji povjeruju u njihovu riječ. Time će Crkva kao novi Narod Božji rasti brojem i odsijevati obiljem kreposti (darovna). Nije dostatan samo broj nego i duhovno bogatstvo obilja vrlina. Dakle, ne samo količina nego i kakvoća. 

 Za to su potrebni ljudi koji će povjerovati i odazvati se pozivu na koji ih Krist šalje. Njihov je uspjeh plod djelovanja Duha Svetoga i zagovora Majke Isusove a ostvaruje se riječju i primjerom života (zborna). Svjesni važnosti i veličine poslanja, misionari i svi koji ih u tome podupiru, ponizno se utječu Bogu molitvom po primjeru Marije i prvih apostola da tvoj narod ustraje u tvojoj volji i služenju ljudima te bez prestanka napreduje k spasenju (poprič.).

 

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas205
Ovaj mjesecOvaj mjesec65165
UkupnoUkupno7054896

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 65