Majka Crkve (3.)

Blažena Djevica Marija, slika i majka Crkve toliko je dobila na važnosti u novije vrijeme da su čak tri liturgijska misna obrasca uvrštena u “Zbirku misa o Bl. Dj. Mariji”. O glavnim naglascima dvaju prvih obrazaca bilo je već govora. Ovdje ćemo istaknuti glavne naglaske u trećem obrascu i potaknuti na dublje promišljanje i konkretnu primjenu u svakodnevnom vjerničkom življenju, osobito uz blagdan pod tim imenom što se slavi u ponedjeljak iza svetkovine Duhova.

Poticaj i usmjerenje

Poticaji za stvaranje navedenih obrazaca, pa prema tome i liturgijskog štovanja Bogorodice pod naslovom Majka Crkve, došli su od pape Pavla VI. koji je  21. studenoga 1964. g., svečano i auktoritativno izjavio da je presveta Marija Majka Crkve, tj. svega kršćanskog naroda, i vjernika i pastira, koji je nazivaju ljubljenom majkom koji je tom prigodom izrazio vruću želju da tim slatkim imenom već sada sav kršćanski narod još više časti Bogorodicu.[1] Time je potvrdio i pojasnio neprekinutu vjeru kršćana da je Bogorodica Marija majka Krista koji je glava Otajstvena tijela Crkve u koju ulaze svi krštenici. Zbog toga je ona istovremeno “majka i udova Kristovih … jer je ljubavlju sudjelovala da se u Crkvi rode vjernici, koji su udovi one Glave” (sv. Augustin).

Pavao VI. to obrazlaže ovako: “Na isti način na koji je božansko majčinstvo utemeljenje njezina posebna odnosa prema Kristu i njezine prisutnosti u djelu ljudskog spasenja koje je priveo kraju Isus Krist, jednako je tako božansko materinstvo glavni izvor odnosa između Marije i Crkve. A to stoga jer je Marija Majka Krista, koji u trenutku utjelovljenja u njezinu djevičanskom krilu postaje glava svojega otajstvena Tijela, Crkve. Marije je, nadalje, majka i vjernika i svih pastira, to jest cijele Crkve.” [2] 

Slika putovanja i buduće slave

U trećemu obrascu na temu Majka Crkve slavimo Božju dobrotu što se očitova u Blaženoj djevici koja je proročka slika zemaljskog putovanja vjernika i buduće proslave na nebesima. To je odjek izjave Otaca Drugoga vatikanskog sabora koji u dogmatskoj konstituciji o Crkvi izjavljuju: Kao što je Isusova Majka, tijelom i dušom na nebu već proslavljena, slika i početak Crkve kakva ima konačno biti u budućnosti, tkao na ovoj zemlji svijetli putujućem Božjem narodu kao znak sigurne nade i utjehe, dok ne dođe dan Gospodnji (br.68).

Marija je postala uzor pravoga vjernika jer je za vrijeme ovozemaljskog života pokazala kako treba hoditi prema vječnoj domovini, a proslavom što ju je Bog na njoj pokazao pridružujući je slavi uskrsnuća svoga Sina, postaje uzorak uskrsnuća i konačne proslave svakoga Kristova vjernika. Time se povezuju zemaljsko i nebesko i očituje temeljno eshatološko načelo: nebo je proslavljeno stanje zemlje.

Upravo zbog toga Crkva se divi Mariji kao najodličnijem plodu otkupljenja, uzvisuje ga i u njoj s radošću promatra, kao u najčistijoj slici, ono što ona sva želi biti i nada se da će biti (SC 103). Navedene misli su našle odjeka u predloženim misnim molitvama, osobito u zbornoj koja slavi Božju dobrotu po kojoj nam je darovana Blažena Djevica, najizvrsniji plod otkupljenja … i najčistija slika Crkve.

Liturgija prema predloženom misnom obrascu slavi Boga koji nam je u Mariji pokazao savršen primjer Kristova učenika koji očiju uprtih u Mariju, vjerno slijedi Krista, dok ne stigne do punine slave što je s radošću promatra u Mariji (zborna). Tako će svakim danom u ovozemaljskom životu sve više postajati nalik Kristu, čiju sliku u svetoj Mariji s divljenjem promatra (darovna) jer je Kraljica urešena nakitom kreposti i slika buduće, proslavljene Crkve (predsl. i ulazna).

Zrcalo veličanstva Božjega

Liturgija slavi Bogorodicu jer je zrcalo čisto veličanstva Božjega (pričesna). To je odraz i dokaz prave marijanske pobožnosti po kojoj mi slavimo i častimo Boga jedinoga a svete ljude, kojima je Marija predvodnica, samo ukoliko su odraz Božjega veličanstva i nama uzori da se i u ovozemaljskoj nevolji može ostvariti život dostojan čovjeka. To je najbolji odgovor svima koji prigovaraju kršćanima, osobito katolicima, da Mariju časte kao božicu.

Marija je učenica savršena u nasljedovanju Krista (zborna i darovna) ali, poticanjem u Kani, i učiteljica svim kasnijim učenicima: Učinite sve što vam rekne (Iv 2, 5). Taj poticaj uključuje i duhovni i materijalni dio. Poticaj je konkretne pomoći ljudima u nevolji, ali i poziv na gozbu s novim vinom kad dođe njegov čas. Svadba s novim vinom u euharistijskoj žrtvi hrani vjeru kao što je to davno napisao Rupert iz Deutza (+ 1135): Nikada neće ponestati prave vjere u Kristovo utjelovljenje onima koji su djeca i sustolnici tog svadbenog stola. Heretici nisu djeca toga pira. Oni slave svoje slave drugdje, jer tamo nije Majka Isusova… Samo ondje susrećemo slavlje prave nebeske gozbe gdje je prisutna i Isusova majka.[3]

To je na tragu drevne otačke teološke misli o tijesnoj povezanosti utjelovljenja Riječi Božje u Mariji i sakramentalnog rađanja svakoga vjernika. Na to se poziva Pavao VI. u Marialis cultus s dva značajna navoda. Prvi je navod iz 25. govora na Božić, Leona Velikoga: Početak što ga uze u utrobi Djevice, postavi u krsno vrelo i dade vodi što bijaše poklonjeno majci. Ista sila Svevišnjega i osjenjenje Duha Svetoga koji učiniše da Marija rodi Spasitelja, omogućuje da voda preporađa vjernika. Drugi je iz Mozarapske liturgije: Ona je (Marija) nosila život u utrobi, ova (Crkva) u kupelji krsnoj. U udovima one Krist je dan, u vodama ove Krist je obučen.

Zbog toga kršćani s pravom mole Boga za  “čisto i poučljivo srce da bi vjerno vršili njegove zapovijedi, nadasve ga ljubili i braći u potrebama pomagali”. Jedino će tako ostvariti pobožnost što je preporučuje Drugi vatikanski sabor: Neka se vjernici sjete da prava pobožnost nije u neplodnom i prolaznom osjećaju ni u nekoj ispraznoj lakovjernosti, nego da izlazi iz prave vjere, koja nas vodi do toga da priznajemo uzvišenost Majke Božje i da se potičemo na sinovsku ljubav prema Majci ali i na nasljedovanje njezinih kreposti (LG 67).


[1]  AAS 56/1965, 1015.

[2]  Isto mjesto.

[3] PL 169, 285.

 

 

 

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Aktivnosti za pastoral zvanja

***********

15. svibnja: Sinj - Predstavljanje knjige fra Karla Bašića

***********

10.-13. lipnja: Ugljane - Proslava sv. Ante

***********

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas557
Ovaj mjesecOvaj mjesec49548
UkupnoUkupno6809768

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 51 

Administrator

franodoljanin@gmail.com