Majka Crkve (2.)

U “Zbirci misa o Blaženoj Djevici Mariji” tri su misna obrasca predložena na temu: Marija, slika i majka Crkve. Svaki od tih obrazaca razvija posebne događaje iz povijesti spasenja u kojima je Marija igrala značajniju ulogu. Ukratko ćemo ih predstaviti.

Mnogostruke i neraskidive veze

Prvi od navedenih misnih obrazaca izrađen je 1974. g. da bi potakao i potpomogao marijanska slavlja svete godine pomirenja koja se slavila 1975. godine. Obrazac je našao svoje mjesto u drugom tipskom izdanju Rimskog misala (str. 760-761). Sastavljači misnih tekstova su posebno željeli naglasiti mnogostruke i neraskidive veze kojima je Crkva povezana s Marijom. Tu je u prvom redu majčinska služba što je Marija, po Božjoj volji, vrši u Crkvi i za Crkvu. Polazište je izvještaj Djela apostolskih da su učenici bili jednodušno postojani u molitvi s Isusovom majkom Marijom što je predloženo za ulaznu pjesmu kojoj je prvenstvena uloga uvođenje u otajstvo slavljenja blagdana kome je euharistija vrhunac. To je uvod u misne molitvene tekstove koji razrađuju četiri momenta povijesti spasenja: utjelovljenje Riječi Božje, muka Kristova, izlijevanje Duha i Marijina proslava na nebesima. 

U razrađivanju tih tema osobito je vrijedan pažnje tekst misnog predslovlja. U njemu zanosne pohvale Bogu započinju svečanim ispovijedanjem da je Marija Riječ Božju neokaljana srca primila, u djevičanskom krilu začela, i rodivši Krista u njemu njegovala početke Crkve. Time je snažno naglašen postupni početak otajstvenog nastajanja Crkve s čime je Marija, od samih početaka, najtješnje povezana.

Zborna molitva u svom prvom, zazivnom, dijelu izjavljuje da je Sin milosrdnog oca na križu svoju majku Mariju i nama dao za majku. Isto će se ponoviti u predslovlju i u pričesnoj pjesmi. Predslovlje izričito veli da je to bila oporuka njezina Sina u koju su uključena sva djeca što se po smrti Kristovoj rađaju na nebeski život. Po toj je oporuci Marija sve ljude prihvatila za svoju djecu.

Izlijevanju Duha Svetoga na dan Pedesetnice prethodila je jednodušna molitva apostolske zajednice kojoj su se pridružile pobožne žene te Marija, majka Isusova, i braća njegova (Dj  1,14). To je tipičan uzorak Crkve moliteljice u kojoj Marija igra značajnu ulogu od samih početaka. Zbog toga je, kao alternativa pričesnoj pjesmi, ponuđen usklik: Blažena si, Marijo, puna milosti, majko i djevice: ti svijetliš Crkvi kao uzor ljubavi, vjere i nade.

Vjera da je Marija, nakon završetka ovozemaljskog života, uznesena u nebesku slavu nije umanjila uvjerenje da ona i dalje majčinski ljubi Crkvu koja putuje ovim svijetom prema domovini na nebesima. A to će se događati sve dok ne svane slavni dan dolaska Gospodnjega. 

Uzor kreposti

Drugi misni obrazac na temu Marija slika i majka Crkve slavi Boga Oca, koji je svojom neizmjernom dobrotom … Mariju dao djevici Crkvi kao uzor kreposti(ulazna, predsl. i pričesna). Crkva Mariju promatra kao svoj najizvrsniji dio bez ljage i bore (Ef 5,27), ali i kao putokaz kršćanima koji se trude rasti u svetosti i borbi protiv zla. U toj im borbi Marija svijetli kao uzor kreposti u zajednici odabranika Božjih.

Zanimljiv je popis kreposti u kojima Marija prednjači a bogoslužje ih preporučuje: ljubav, vjera i nada, poniznost, molitva, duhovni prinos, pravo bogoslužje.

Uzvišena ljubav (zborna) je na prvom mjestu. Sv. Ivan Teolog izjednačava Boga s ljubavlju a u ovoj misi kršćani mole pomoć Božju za Crkvu da, poput Marije, bude poslušna zapovjedi ljubavi i da to očituje u posvemašnoj posveti Božjoj slavi i služenju ljudima (zborna). Upravo će tako Crkva očitovati svim narodima otajstvo Božje ljubavi.

Vjera i nada s ljubavlju čine glasoviti trolist božanskih vrlina. Djelotvorna ljubav je moguća jedino ako vjernik plamti žarom vjere i jača nadom buduće slave (popričesna). Za tako uzvišen dar potrebna je Božja pomoć za koju vjernici mole nakon što su pobožnom dušom primili otajstva tijela i krvi Sina Božjega (popričesna). A molba je upravljena za čitavu Crkvu koja sveudilj promatra Blaženu Djevicu kao uzor kreposti.

Najveća poniznost (zborna) očitovana je u Mariji koja je i prozvana Ponizna Djevica. Upravo u takvoj Marijinoj poniznosti kršćani traže uzor poslušnosti Božjoj volji i podvrgavanje njegovim zapovijedima.  

Ustrajna molitva je bila oznaka prve Crkve okupljene oko Marije. Ona koja je već bila ispunjena Duhom Svetim okuplja malu skupinu Isusovih sljedbenika na molitveno iščekivanje dara s neba. Zbog toga će Marija ostati trajan uzor ustrajne molitve u svakoj prigodi, osobito u trenucima teškog iskušenja. Uzor pravoga bogoslužja očitovan je u Marijinim riječima i djelima. To nam uzvišenim riječima ocrtava predslovlje ove mise. Bit će dovoljno samo nabrojiti u čemu ovo misno predslovlje vidi pravo bogoslužje i Mariju kao uzor.

Marija je, prije svega, slušateljica Riječi Božje koju radosno prima, pohranjuje u srcu i o njoj razmišlja. Ona je moliteljica što pjesmom hvali Božje milosrđe, zagovara zaručnike i jednodušno moli s apostolima i prvim učenicima. Ona je djevica rodilja što rađa Sina Božjega i pod križem postaje majkom naroda Novoga saveza. Ona je i Djevica prinosnica koja u Hramu prinosi sina Prvorođenca a uz drvo života pod križem pristaje i u njegovu potpunu žrtvu. Napokon, ona je budna djevica koja u vjeri strpljivo iščekuje uskrsnuće i izlijevanje Duha Svetoga. 

Zrcalo veličanstva Božjega

Treći misni obrazac na temu slike i majke Crkve slavi Božju dobrotu. U toj svojoj dobroti Bog je Crkvi podario Mariju kao najodličniji plod otkupljenja kojemu se divi i kojega uzvisuje. U njemu Crkva s radošću promatra kao u najčistijoj slici ono što sama želi biti i nada se da će biti (SC 103). Zato na Mariju primjenjuje riječi Knjige mudrosti gledajući je kao zrcalo čisto veličanstva Božjega (pričesna).

U njoj se zrcali savršena učenica, netaknuta djevica, vjerna zaručnica, brižna majka i kraljica slavom okrunjena. Zbog toga kršćani mole da Crkva, očiju uprtih u Mariju, vjerno slijedi Krista (zborna) i da iz dana u dan sve više bude nalik Kristu čiju sliku u svetoj Mariji s divljenjem promatra (darovna). Treba se neprestano truditi da potpuno i čisto čuva vjeru danu svome Zaručniku (LG 64) i tako postane mjesto ostvarene majčinske službe i znak buduće slave (predsl.). Po tome će se ostvariti molba da svaki njezin član dostigne blaženo gledanje mira što ga Marija već uživa (popričesna).

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1414
Ovaj mjesecOvaj mjesec51314
UkupnoUkupno6966648

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 78 

Administrator

franodoljanin@gmail.com